Druga knjiga Ljetopisa
Druga knjiga Ljetopisa nastavlja temu iz Prve knjige Ljetopisa — Bog je vjeran. U drugoj knjizi, Salomonov Hram puno je više od vjerske zgrade. To je simbol Božje vjernosti njegovom narodu. Hram je značio da Bog živi sa svojim narodom. Također je podsjećao da Bog djeluje kroz kralja u Jeruzalemu. Hram je učinio grad svetim mjestom.
Nakon Salomona, kraljevstvo se podijelilo na Izrael na sjeveru i Judu na jugu. Božji narod nastavio je trpjeti kaznu jer mu nije bio vjeran. Kralj Roboam nije bio vjeran jer nije bio poslušan Božjim zapovijedima. Zato ga je napao Šišak, egipatski faraon. Bog je učinio kralja Asu bolesnim jer se nije pouzdao u Boga nego je sklopio savez s kraljem Arama. Kralj Uzija nije slijedio Božji red za štovanje u Hramu. Bio je kažnjen kožnom bolesti. Sjeverno izraelsko kraljevstvo bilo je uništeno jer narod nije vjerno slijedio Božje zapovijedi. Bog je kaznio i narod u južnom judejskom kraljevstvu. Oduzeo im je Hram. I mnoge je poslao u stranu zemlju kao zatočenike.
No Bog je i dalje bio vjeran i dobar. Nakon što je kralj Roboam sagriješio, tražio je Boga da mu oprosti. Bog je dopustio njemu i njegovim ljudima da prežive. Nakon što je sjeverni Izrael bio napadnut, kralj Ezekija pozvao je ljude iz Izraela da žive u Judi. Ondje su mogli štovati Boga u Jeruzalemu. Tako je Bog bio vjeran svom narodu tijekom teških godina rata i zatočeništva. Na kraju tog razdoblja, Bog je svom narodu dao nekoga da ih spasi, kao što je uvijek činio.
Druga knjiga Ljetopisa ponovno govori o...
kralju Salomonu (1,1–9,31)
kraljevima Jude (10,1–36,14)
odlasku zatočenika u Babilon i povratku u Judu (36,15–23)
1
Salomon traži mudrost
(1 Kr 3,1–15)
1 Salomon, Davidov sin, učvrstio je svoju vlast u kraljevstvu. Njegov BOG bio je uz njega i učinio ga moćnim kraljem.
2 Salomon je zapovjedio da se okupi cijeli Izrael: vojni zapovjednici nad postrojbama od tisuću i stotinu vojnika, suci, poglavari i plemenski starješine. 3 Salomon, i cijela zajednica s njim, otišli su na uzvišenje u Gibeonu. Ondje se nalazio Božji šator sastanka, koji je još Božji sluga Mojsije dao napraviti u pustinji. 4 David je bio prenio Božji Kovčeg iz Kirjat Jearima u Jeruzalem, gdje je podigao drugi šator za smještaj Kovčega. 5 No pred BOŽJIM šatorom u Gibeonu stajao je brončani žrtvenik koji je napravio Besalel, Urijev sin i Hurov unuk. Zato su se Salomon i cijela zajednica okupili ondje pred BOGOM. 6 Kralj je na brončanom žrtveniku uz Šator sastanka prinio 1.000 žrtava paljenica u čast BOGU.
7 Te noći, Bog se ukazao Salomonu i rekao mu: »Traži što želiš da ti dam.«
8 A Salomon je odgovorio Bogu: »Pokazao si veliku ljubav i vjernost prema mom ocu Davidu i postavio me za kralja poslije njega. 9 BOŽE, neka se sad ispuni tvoje obećanje mom ocu Davidu, jer postavio si me za kralja nad narodom koji je brojan kao zrnca prašine. 10 Daj mi mudrosti i znanja da mogu upravljati ovim narodom.* upravljati ovim narodom Doslovno: »izlaziti i ulaziti pred ovaj narod«. Jer tko bi njime mogao upravljati bez tvoje pomoći?«
11 Bog je odgovorio Salomonu: »To je dakle u tvom srcu. Nisi tražio materijalna dobra, bogatstvo, čast ili smrt onih koji te mrze. Od mene nisi tražio dug život, nego mudrost i znanje za sebe, da bi mogao dobro upravljati narodom nad kojim sam te postavio za kralja. 12 Zato ću ti dati mudrost i znanje koje si tražio. No k tome ću pridodati bogatstvo, imovinu i čast, kakve dosad nije imao niti jedan kralj, niti će ih itko imati poslije tebe.«
13 Potom se Salomon vratio u Jeruzalem s uzvisine u Gibeonu gdje je bio Šator sastanka. I vladao je nad Izraelom.
Salomon ojačava vojsku
(1 Kr 10,26–29)
14 Salomon je skupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja, koje je držao u gradovima određenim za njihovo čuvanje i u Jeruzalemu. 15 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra i zlata kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 16 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue.† Kua Ili »Cilicija«. Zemlja koja se nalazila na području današnje južne Turske. Kraljevi trgovci kupovali su ih u Kui. 17 Bojna kola nabavljali su u Egiptu za 600 srebrnjaka‡ 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što iznosi oko 6 kilograma srebra. po komadu, a konje za 150 srebrnjaka§ 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela«, što iznosi oko 1,5 kilograma srebra. po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.
*1:10 upravljati ovim narodom Doslovno: »izlaziti i ulaziti pred ovaj narod«.
†1:16 Kua Ili »Cilicija«. Zemlja koja se nalazila na području današnje južne Turske.
‡1:17 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što iznosi oko 6 kilograma srebra.
§1:17 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela«, što iznosi oko 1,5 kilograma srebra.