9
Kraljica Šebe posjećuje Salomona
(1 Kr 10,1–13)
Kad je kraljica Šebe* Šeba Ne zna se točna lokacija ovog grada ili kraljevstva, a kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen tog doba. čula o Salomonovoj slavi, došla je u Jeruzalem da bi ga iskušala teškim pitanjima. Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih sa začinima, dragim kamenjem i puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato. Sve joj je objasnio. Kraljica Šebe uvidjela je Salomonovu mudrost. Vidjela je palaču koju je sagradio, obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice žrtve paljenice Prema grčkoj Septuaginti i latinskoj Vulgati, te paralelnom tekstu u 1 Kr 10,5. Doslovno: »njegovu gornju odaju«, što se samo u jednom slovu razlikuje od »njegove žrtve paljenice«. koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.
Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. Nisam vjerovala što se pričalo, dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola o tvojoj velikoj mudrosti. Ti si daleko veći nego što su mi pričali. Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! Slava tvom BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na prijestolje kao svog kralja. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«
Tada je kralju darovala četiri tone 4 tone Doslovno: »120 talenata«. Talenat je mjera koja iznosi 34 kilograma. zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Nikad nije bilo takvih začina kakve je kraljica Šebe dala kralju Salomonu.
10 Hiramovi i Salomonovi sluge dopremili su iz Ofira zlato, skupocjeno drvo§ skupocjeno drvo Doslovno: »algum«. Ne zna se koja je to vrsta drveta, no moguće da je sandalovina. i drago kamenje. 11 Kralj je od tog drveta dao napraviti stepenice za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču, te harfe i lire za svirače. Ništa slično do tada nije viđeno u Judi.
12 Kralj Salomon dao je kraljici Šebe sve što je poželjela, više nego što je ona darovala njemu. Ona se potom sa svojom pratnjom vratila u svoju zemlju.
Salomonovo bogatstvo
(1 Kr 10,14–25)
13 Salomon je svake godine dobivao gotovo dvadeset i tri tone* 23 tone Iznos je zaokružen. Doslovno: »666 talenata«. zlata, 14 pored zlata što su donosili putujući trgovci i preprodavači. Svi kraljevi Arabije i upravitelji pokrajina u zemlji donosili su Salomonu zlato i srebro.
15 Kralj Salomon dao je da se napravi dvjesto velikih štitova od kovanog zlata. Za svaki je utrošeno šest kilograma 6 kg Doslovno: »600 šekela«. zlata. 16 Dao je napraviti i tristo malih štitova, svaki od tri kilograma 3 kg Doslovno: »300 šekela«. kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume.§ Dvorana libanonske šume Najveća građevina u sklopu palače kralja Salomona. Vidi 1 Kr 7,2–5.
17 Kralj je također dao napraviti veliko prijestolje ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. 18 Šest stepenica vodilo je do prijestolja, a vrh naslona bio je zaobljen. S obje strane sjedišta bili su nasloni za ruke, a ispod njih stajali su kipovi lavova. 19 Dvanaest lavljih kipova stajalo je na prilaznom stepeništu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.
20 Svi pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili su od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo napravljeno od srebra. Zbog silnog zlata srebro se nije cijenilo u Salomonovo vrijeme.
21 Kralj je imao trgovačke brodove* trgovačke brodove Doslovno: »brodove iz Taršiša«. čiju su posadu činili Hiramovi sluge. Svake tri godine brodovi su dopremali novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove. paunove Ili: »pavijane«.
22 Kralj Salomon nadmašio je bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. 23 Svi kraljevi željeli su vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je Bog obdario. 24 Iz godine u godinu, svaki je posjetitelj donosio poklone — predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.
25 Salomon je imao 4.000 konjušnica za konje i bojna kola, kao i 12.000 konjanika. Bili su smješteni u posebnim gradovima u kojima su se držala bojna kola. Neke od njih smjestio je i kod sebe u Jeruzalemu. 26 Vladao je nad svim kraljevima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca, pa sve do granice Egipta. 27 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama.
28 Konje za Salomona dobavljali su iz Egipta i svih drugih zemalja.
Salomonova smrt
(1 Kr 11,41–43)
29 Ostala Salomonova djela, od prvog do zadnjeg, zabilježena su u zapisima proroka Natana, u Proroštvu Ahije iz Šila, te u Viđenjima vidioca Idoa. Ido je pisao o Jeroboamu, Nebatovom sinu.
30 Salomon je vladao u Jeruzalemu četrdeset godina, nad cijelim Izraelom. 31 Nakon smrti pokopan je u gradu svog oca Davida. Salomonov sin Roboam postao je sljedeći kralj.

*9:1 Šeba Ne zna se točna lokacija ovog grada ili kraljevstva, a kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen tog doba.

9:4 žrtve paljenice Prema grčkoj Septuaginti i latinskoj Vulgati, te paralelnom tekstu u 1 Kr 10,5. Doslovno: »njegovu gornju odaju«, što se samo u jednom slovu razlikuje od »njegove žrtve paljenice«.

9:9 4 tone Doslovno: »120 talenata«. Talenat je mjera koja iznosi 34 kilograma.

§9:10 skupocjeno drvo Doslovno: »algum«. Ne zna se koja je to vrsta drveta, no moguće da je sandalovina.

*9:13 23 tone Iznos je zaokružen. Doslovno: »666 talenata«.

9:15 6 kg Doslovno: »600 šekela«.

9:16 3 kg Doslovno: »300 šekela«.

§9:16 Dvorana libanonske šume Najveća građevina u sklopu palače kralja Salomona. Vidi 1 Kr 7,2–5.

*9:21 trgovačke brodove Doslovno: »brodove iz Taršiša«.

9:21 paunove Ili: »pavijane«.