Knjiga tužaljki
Tužaljke su tužne pjesme ili poezija. Ova knjiga je zbirka pet takvih pjesama o jednom događaju — uništenju grada Jeruzalema od strane babilonske vojske 586. pr. Kr. Bio je to jedan od najgorih događaja u povijesti židovskog naroda. Zato su ove pjesme tužne i uznemirujuće. One postavljaju teška pitanja, kao što su: »Zašto bi Bog uzrokovao patnje vlastitog naroda?« i »Je li Bog ipak napustio svoj narod?«
Svako poglavlje u ovoj knjizi je nova pjesma. U četiri poglavlja, svaki redak (ili grupa redaka) počinje s različitim slovom hebrejske abecede. Pjesme prolaze kroz abecedu četiri puta. Posljednje poglavlje ne slijedi abecedni obrazac. Način na koji je autor aranžirao pjesme govori nešto važno. Kao da kaže, »Ovo je moja bol i tuga, od A do Ž, zbog gubitka mog doma«. Na taj način autor u potpunosti iskazuje svoje osjećaje gubitka. Kada ljudi dožive takav gubitak, ponekad je najbolje isplakati se. Tek nako što izraze svoju bol i tugu bit će u stanju krenuti dalje.
Neki ljudi misle da bi Biblija trebala govoriti samo dobro o Bogu i njegovom narodu. No kroz življenje naučimo da život nije uvijek dobar. Teška razdoblja donose nam strahove i sumnje. Je li krivo izraziti svoje strahove i sumnje? Ne, Bog je voljan čuti naše najgore misli. Tužaljke nas podsjećaju da Bogu možemo iskreno reći što god osjećali. On već zna naše misli i osjećaje. Zato nema potrebe da ih držimo unutar sebe.
Knjiga tužaljki je knjiga tužnih pjesama o sljedećem:
 
Zašto je Bog uništio Jeruzalem (1,1–22)
Kako je Bog uništio Jeruzalem (2,1–22)
Pogled na uništenje (3,1–66)
Prije i poslije uništenja (4,1–22)
Život u zatočeništvu (5,1–22)
1
Jeruzalem oplakuje svoje uništenje
Strašno je što napuštena leži prijestolnica,
a bila je puna stanovnika!
Sada je jadna kao udovica,
a nekada se isticala među narodima!
Bila je kneginja među pokrajinama,
a sada je postala ropkinja.
 
Noću gorko plače,
suze su joj na obrazima.
Od svih naroda koji su je voljeli,
nijedan nije tu da je tješi.
Izdali su je svi njeni prijatelji,
postali su joj neprijatelji.
 
Juda je trpila nevolje i težak rad,
a sada je odvedena u izgnanstvo.
Živi među drugim narodima
i nigdje nema odmora.
Progonitelji su je sustigli u tjesnacu.
 
Tuguju i putevi prema kćerki Sion,* kćerka Sion Naziv za Jeruzalem. »Kćerka« je dodano radi personifikacije Jeruzalema kao žene, kao što je slučaj u hebrejskom izvorniku. Isto dalje u tekstu.
jer više nitko ne dolazi za blagdane.
Gradska su vrata napuštena,
a njeni svećenici jauču.
Njene su djevojke ožalošćene,
a ona je puna gorčine.
 
Protivnici su joj postali gospodari,
njeni neprijatelji žive lagodno.
To ju je BOG kaznio
zbog mnoštva njenih grijeha.
Neprijatelji su joj zarobili djecu
i sve ih odveli.
 
Kćerka Sion izgubila je svoju veličanstvenost.
Njeni glavari su kao gladni jeleni
koji nigdje ne nalaze travu
i ne mogu pobjeći lovcima.
 
Dok kćerka Jeruzalem Kćerka Jeruzalem »Kćerka« je dodano radi personifikacije Jeruzalema kao žene, kao što je slučaj u hebrejskom izvorniku. Isto dalje u tekstu. pati i luta,
sjeća se minulih dana,
i svih svojih blaga
iz prošlih vremena.
Ali njezin narod pao je neprijateljima u ruke,
i nema nikoga da joj pomogne.
Protivnici su je gledali
i smijali se njezinoj propasti.
 
Kćerka Jeruzalem teško je sagriješila,
i zato je postala nečista.
Oni koji su je poštivali,
sada je preziru,
jer su je vidjeli golu.
A ona jeca i okreće lice.
 
Njezina nečistoća zaprljala joj je odjeću.
Nije se brinula što će biti s njom.
Zapanjila se kad je pala;
nije bilo nikoga da je utješi.
»Pogledaj kako sam jadna, BOŽE«, kaže ona,
»i kako neprijatelj misli da je velik.«
 
10 Neprijatelj je ispružio ruku
i zgrabio sve njeno blago.
Gledala je kako u njezin Hram ulaze stranci,
a za njih si rekao da ne smiju ući.
 
11 Njen cijeli narod jauče i traži kruha.
Dragocjenosti svoje daju za hranu,
samo da bi ostali živi.
»Pogledaj me, BOŽE«, kaže ona,
»gledaj kako me svi preziru.«
 
12 Kćerka Jeruzalem kaže:
»Vi što prolazite, zar vam nije stalo?
Pogledajte na mene!
Ima li igdje boli kao što je bol
kojom sam pogođena,
kojom me BOG udario
na dan kad se na mene razbjesnio?
 
13 S visine je poslao vatru,
u kosti mi je ušla.
Mrežu mi je razapeo pod nogama,
i okrenuo me nazad.
Učinio je da posve opustim,
da se osjećam loše po cijele dane.
 
14 Grijesi su me upregli u jaram,
Bog ih je svezao zajedno.
Jaram mi je navaljen na vrat,
a Gospodar mi je oduzeo snagu.
Predao me u ruke onima
kojima se ne mogu oduprijeti.
 
15 Gospodar je odbacio sve moje ratnike,
iako prebiva usred mene.
Protiv mene je okupio vojsku,
da satre moje mladiće.
Gospodar je zgazio djevičansku kćer Judu,
kao grožđe u tijesku.
 
16 Zbog toga ja plačem,
suze mi teku iz očiju.
Jer daleko je od mene tješitelj,
onaj koji me može vratiti u život.
Djeca su mi bez igdje ičega,
jer ih je neprijatelj nadjačao.«
 
17 Kćerka Sion pruža ruke,
ali nema nikoga da je utješi.
BOG je naredio da susjedni narodi
postanu Jakovljevi neprijatelji.
Kćerka Jeruzalem je za njih
kao prljava, nečista krpa.
 
18 »BOG je postupio pravedno«,
kaže prijestolnica,
»jer sam se pobunila
protiv njegove zapovijedi.
Slušajte, svi narodi!
Gledajte moju bol!
Moje djevojke i mladići
otišli su u izgnanstvo.
 
19 Pozvala sam svoje saveznike,
ali oni su me napustili.
Moji svećenici i starješine pomrli su u gradu
tražeći hranu da se održe na životu.
 
20 Pogledaj, BOŽE, u kakvoj sam nevolji.
Utroba mi ključa, srce se u meni grči,
jer sam se žestoko pobunila.
Vani hara mač, a u kući smrt.
 
21 Svi su čuli moje jaukanje,
ali nema nikoga da me utješi.
Svi su moji neprijatelji čuli za moju nevolju
i raduju se da si to učinio.
Daj da dođe dan koji si najavio,
da i oni postanu kao ja.
 
22 Pogledaj koliko su učinili zla.
Kazni i njih okrutno
kao što si mene kaznio
zbog svih mojih grijeha.
Jer ne mogu se prestati jadati,
a srce mi je izmučeno.«

*1:4 kćerka Sion Naziv za Jeruzalem. »Kćerka« je dodano radi personifikacije Jeruzalema kao žene, kao što je slučaj u hebrejskom izvorniku. Isto dalje u tekstu.

1:7 Kćerka Jeruzalem »Kćerka« je dodano radi personifikacije Jeruzalema kao žene, kao što je slučaj u hebrejskom izvorniku. Isto dalje u tekstu.