Knjiga mudrih izreka
Kako reći drugim ljudima o svojoj vjeri? Što ako dolaze iz drugačije kulture ili imaju potpuno drugačiji način života? U tom slučaju dobro je početi s Knjigom mudrih izreka.
Mudre izreke poučavaju o životu kakvog Bog želi za sve ljude. To čine na način koji gotovo svatko može razumjeti, bez obzira iz koje zemlje i kulture dolazi. Izreke ne govore o savezima između Boga i Abrahama, Mojsija ili Davida. Ne govore o svećenicima i Hramu. Izreke poučavaju ljude kako živjeti mudro. Prema Knjizi mudrih izreka, ono što Bog najviše želi za nas, je mudrost. Zato izreke opisuju kako živjeti mudro iz Božje perspektive.
U drevnom svijetu ljudi su puno govorili o mudrosti. I danas koristimo jednu starogrčku riječ — filozofija — da bismo govorili o mudrosti i potrazi za istinom. Stari Grci različito su razmišljali o mudrosti i zbog toga su imali različite filozofije. Njihove ideje obično su bile opisane na vrlo kompliciran način. Zato su ih ljudi morali puno proučavati da bi ih razumjeli.
Na neki način, mudre izreke slične su nekim spisima grčkih filozofa. Ali su također i vrlo različite. I jedni i drugi imali su puno toga za reći ljudima kako bi trebali živjeti. No, Knjiga mudrih izreka može se razumjeti i bez obrazovanja. Većina izreka sastoji se od jednostavnih i korisnih savjeta, kao kada otac razgovara sa sinom. To je govor roditelja koji vole svoju djecu i žele da ona žive mudro. Njihova prva pouka kaže da je mudra ona osoba koja poznaje i poštuje Boga.
Izreke su drevna židovska mudrost koju Bog još uvijek koristi da bi poučio ljude kako da žive. Izreke uključuju pouku o važnim stvarima kao što su samokontrola, strpljenje i pristojno ponašanje. Potiču poštovanje i pravednost prema svim ljudima, uključujući siromašne.
Ako želite reći prijateljima o svojoj vjeri, predstavite im Knjigu mudrih izreka. To je lako razumljiv tekst za početak. I ne trebate biti stručnjaci za Bibliju da biste govorili o mudrom življenju.
Knjiga mudrih izreka pruža mudrost od…
jednog oca (1,1–9,18)
Salomona (10,1–22,16)
nekih mudrih učitelja (22,17–24,34)
Salomona (izreke koje su sabrale Ezekijine sluge) (25,1–29,27)
Agura (30,1–33)
Lemuela (pouke koje je primio od svoje majke) (31,1–31)
1
Uvod
1 Ovo su mudre izreke Salomona, Davidovog sina i kralja Izraela.
2 Izreke služe da osoba primi mudrost i pouku,
da razumije duboke misli,
3 da se nauči ispravno ponašati,
da bude dobra, pravedna i poštena.
4 One daju oštroumnost neiskusnima,
znanje i promišljenost mladima.
5 Neka mudri slušaju i još više nauče,
i neka razumni budu vođeni,
6 da bi razumjeli mudre izreke i usporedbe,
riječi mudrih ljudi i njihove zagonetke.
7 Strahopoštovanjem prema BOGU
počinje rast u znanju,
a glupani preziru mudrost i odgoj.
Uči od roditelja i čuvaj se lošeg društva
8 Sine,* Sine Pouke u poglavljima 1–9 vjerojatno su izvorno upućene dječaku koji treba postati muškarac. One ga trebaju naučiti kako biti odgovorna osoba koja poštuje i voli Boga. slušaj očeve upute
i ne odbacuj majčine pouke.
9 One te krase kao vijenac na glavi
i kao ogrlica oko vrata.
10 Sine, ako te zločinci mame,
nemoj pristati.
11 Možda će ti reći: »Pođi s nama.
Uzet ćemo nekome život,
zaskočit ćemo nedužne iz zabave.
12 Progutat ćemo ih cijele,
kao što grob guta mrtve.
13 Naći ćemo svakakvo blago
i kuće si napuniti plijenom.
14 Pridruži nam se,
i dijelit ćemo dobit.«
15 Sine, nemoj s njima ići,
nemoj na njihove staze kročiti,
16 jer srljaju u zlo,
žure proliti krv.
17 I ptice će izbjeći zamku
vide li te da je postavljaš.
18 No oni se love u vlastitu zamku;
vrebaju druge, a upropaste sebe!
19 Takva je sudbina svih pohlepnika;
nepošten dobitak košta ih života!
Zov mudrosti
20 Mudrost† Mudrost Mudrost je ovdje poosobljena kao žena koja upozorava lude što se ne osvrću na njezine savjete. glasno zove na ulici,
po trgovima diže svoj glas,
21 na prometnim križanjima viče,
pred gradskim vratima govori:
22 »Dokle ćete, ludi, ludost voljeti?
Dokle ćete, rugaoci, u ruganju uživati?
Dokle ćete, oholi, znanje mrziti?
23 Prihvatite moju opomenu,
otvorit ću vam svoje srce,
i reći vam sve što znam.
24 Zvala sam, niste se odazvali,
pružala sam ruku, niste je prihvatili.
25 Niste se obazirali na moje savjete,
niste prihvatili moje opomene.
26 Zato ću se smijati vašoj nesreći,
rugati se kad vas obuzme strah,
27 kad nevolja navali kao oluja,
kad nesreća dođe kao vihor,
kad vas snađe patnja i tjeskoba.
28 Tada će me zvati, ali se neću odazvati;
tražit će me, ali me neće naći.
29 To je zato što su mrzili znanje
i odbacili strahopoštovanje prema BOGU.
30 Nisu htjeli prihvatiti moje savjete,
i prezirali su moje prijekore.
31 Zato će dobiti što su zaslužili,
u vlastite spletke će se uloviti.
32 Jer, zastranjivanje ubija lude,
a nemar uništava nerazumne.
33 A tko mene sluša, živjet će u miru i sigurnosti,
i ni od čega neće strahovati.«