1 Kralj David zašao je u duboku starost i nikako se nije mogao ugrijati, iako su ga pokrivali s mnogo pokrivača.

2 Zato su njegovi sluge predložili: »Potražit ćemo mladu djevojku koja će biti uz tebe kralju i njegovati te. Ugrijat ćeš se dok će ona ležati uz tebe, gospodaru kralju.«

3 Tražili su lijepu djevojku po cijelom Izraelu. Našli su Abišagu iz Šunama i doveli je kralju. 4 Djevojka je bila posebno lijepa. Njegovala je kralja i služila ga, ali on nije spavao s njom.

5 Adonija, sin Davidove žene Hagite, nadmeno je izjavio: »Ja ću biti kralj«. Nabavio je bojna kola i konje te pratnju od pedeset ljudi. 6 Njegov otac David nikad ga zbog toga nije prekorio. Također, bio je veoma naočit i rodio se odmah nakon Abšaloma. 7 Adonija se udružio sa Serujinim sinom Joabom i svećenikom Abjatarom. Oni su mu pružali podršku. 8 Ali svećenik Sadok, Jojadin sin Benaja, prorok Natan, Šimej, Rei i Davidovi junaci nisu stali uz njega.

9 Pored kamena Zoheleta blizu izvora Rogel, Adonija je žrtvovao ovce, goveda i utovljenu telad. Na svečani je obred pozvao svu svoju braću, druge kraljeve sinove i sve Judejce koji su bili u kraljevoj službi. 10 Prorok Natan, Benaja i Davidovi junaci nisu bili pozvani, baš kao ni Adonijin polubrat Salomon.

11 Natan je upitao Bat Šebu, Salomonovu majku: »Znaš li da je Hagitin sin Adonija postao kralj, a naš gospodar David ništa o tome ne zna? 12 Zato mi sad dopusti da ti dam savjet kako bi spasila svoj život i život svog sina. 13 Idi odmah kralju Davidu i reci mu: ‘Moj gopodaru kralju, nisi li se ti zakleo svojoj sluškinji govoreći: »Tvoj sin Salomon bit će kralj poslije mene i naslijedit će moje prijestolje? Zašto je onda Adonija postao kralj?«’ 14 Dok ćeš ti razgovarati s kraljem, ja ću doći i potvrditi tvoje riječi.«

15 Bat Šeba je otišla u odaje ostarjelog kralja kojeg je ondje njegovala Abišaga iz Šunama.

16 Duboko se poklonila pred kraljem, a on je pitao: »Što mogu učiniti za tebe?«

17 »Gospodaru«, reče mu ona, »Zakleo si se BOGOM govoreći mi: ‘Tvoj sin Salomon bit će kralj poslije mene i naslijedit će moje prijestolje.’ 18 Ali ti ne znaš da se Adonija proglasio kraljem. 19 Žrtvovao je mnogo volova, utovljene stoke i ovaca. Pozvao je sve kraljeve sinove, svećenika Abjatara i vojnog zapovjednika Joaba, ali tvog slugu Salomona nije pozvao. 20 Oči cijeloga Izraela uperene su u tebe, moj gospodaru kralju. Svi čekaju da objaviš tko će naslijediti kraljevsko prijestolje poslije tebe. 21 Ako moj gospodar kralj ne odredi nasljednika, ja i moj sin Salomon bit ćemo smatrani izdajicama onog trena kad kralj umre.«

22 Dok je ona još govorila, stigao je prorok Natan.

23 Kralju su javili: »Prorok Natan je ovdje.«

Natan je došao pred kralja i poklonio se pred njim do zemlje. 24 Rekao je: »Moj gospodaru kralju, jesi li ti odredio da će Adonija biti kralj poslije tebe i preuzeti tvoje prijestolje? 25 Jer on je danas žrtvovao mnogo volova, utovljene teladi i ovaca. Na obred je pozvao sve kraljeve sinove, vojne zapovjednike i svećenika Abjatara. Eno ih, jedu i piju s njim, i kliču: ‘Živio kralj Adonija!’ 26 No nije pozvao ni mene, ni svećenika Sadoka, ni Jojadinog sina Benaju, kao ni tvog slugu Salomona. 27 Jesi li ti tako odlučio moj gospodaru kralju, bez da si mi obznanio tko će biti tvoj nasljednik?«

28 Tada je kralj David rekao: »Pozovite Bat Šebu.«

Kad je došla Bat Šeba i stala pred kralja, 29 on se zakleo govoreći: »Zaklinjem se BOGU koji me izbavio iz svake nevolje, 30 danas ću izvršiti što sam ti obećao pred Izraelovim Bogom: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj poslije mene i naslijedit će moje prijestolje.’«

31 Bat Šeba poklonila se kralju do zemlje i rekla: »Zauvijek neka živi moj gospodar, kralj David!«

32 Kralj David je rekao: »Pozovite mi svećenika Sadoka, proroka Natana i Jojadinog sina Benaju.«

Kad su došli pred kralja, 33 on im je rekao: »Okupite sluge svog gospodara i odvedite mog sina Salomona na mojoj mazgi do izvora Gihon.* Gihon Izvor vode van gradskih zidina u dolini istočno od Jeruzalema. Bio je to glavni izvor vode za cijeli grad. 34 Neka ga tamo svećenik Sadok i prorok Natan pomažu† pomazanje Obred u kojem svećenik ili prorok izlijeva posvećeno ulje na glavu osobe koju je Bog izabrao za određenu službu. Simbolizira Božju prisutnost, odabranje i ovlaštenje. za kralja nad cijelim Izraelom. Zatim zatrubite u rogove i vičite: ‘Živio kralj Salomon!’ 35 Poslije ga otpratite natrag u grad. Neka dođe i sjedne na moje prijestolje, jer on će biti kralj poslije mene. Odredio sam ga za vladara Izraela i Jude.«

36 Jojadin sin Benaja odgovorio je kralju: »Amen!‡ Amen znači: »Neka bude tako!« Neka tako i BOG potvrdi mog gospodara kralja. 37 Kao što je BOG bio uz mog gospodara kralja, neka tako bude i uz Salomona! Neka njegovo kraljevstvo bude još veće od Davidovog kraljevstva!«

38 Svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i Davidovi osobni čuvari§ osobni čuvari Doslovno: »Kerećani i Pelećani.« Isto u 44. retku. odveli su Salomona na mazgi kralja Davida dolje na izvor Gihon. 39 Iz šatora sastanka, svećenik Sadok uzeo je rog s uljem i izvršio obredno pomazanje Salomona za kralja. Potom su zatrubili u rogove i sav je narod povikao: »Živio kralj Salomon!« 40 Svi su ga pratili natrag u grad glasno svirajući frule i silno se radujući, tako da se treslo tlo pod njima.

41 Adonija i svi njegovi uzvanici čuli su buku dok su završavali s gozbom.

Kad je Joab začuo zvuk roga, upitao je: »Kakva je to silna graja u gradu?«

42 Dok je on još govorio, stigao je Jonatan, sin svećenika Abjatara.

Adonija ga je pozvao: »Uđi. Dobar si čovjek i sigurno donosiš dobre vijesti.«

43 »Ne« odgovorio je Jonatan. »Naš gospodar, kralj David, postavio je Salomona za kralja. 44 Kralj je poslao Salomona na kraljevoj mazgi na izvor Gihon. Pratili su ga svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja, i kraljeva straža. 45 Ondje su ga svećenik Sadok i prorok Natan obredno pomazali za kralja. Krenuli su natrag u grad veseleći se tako silno da se cijeli grad podigao na noge. To je buka koju čujete. 46 Salomon već sjedi na kraljevskom prijestolju, 47 a kraljevi službenici dolaze našem gospodaru kralju Davidu i čestitaju mu: ‘Neka Bog proslavi Salomonovo ime i neka on bude još veći kralj od tebe!’ Kralj se poklonio Bogu u svojim odajama 48 i rekao: ‘Neka je danas blagoslovljen Izraelov Bog koji mi je dopustio da vidim svog potomka kako sjedi na mom prijestolju.’«

49 Svi su se Adonijini uzvanici razišli sa gozbe uplašeni. 50 Adonija, koji se sad bojao Salomona, sklonio se kraj žrtvenika uhvativši mu se za rogove.* Hvatajući se za rogove žrtvenika, Adonija se poziva na zaštitu i nepovredivost svetišta. Vidi Izl 21,13–14.

51 Salomonu je rečeno: »Adonija se uplašio kralja Salomona. Drži se za rogove žrtvenika i govori: ‘Neka mi se kralj Salomon zakune da neće pogubiti svog slugu.’«

52 Salomon je odgovorio: »Ako se pokaže poštenim čovjekom, neće mu pasti ni dlaka s glave. No ako se pokaže da je činio zlo, umrijet će.«

53 Kralj Salomon poslao je ljude da Adoniju odvoje od žrtvenika. Adonija je prišao kralju i poklonio se, a Salomon mu je rekao: »Idi kući.«