25
U devetoj godini Sidkijine vladavine, desetog dana u desetom mjesecu,* deseti mjesec Mjesec Tebet po hebrejskom kalendaru. Otprilike od sredine prosinca do sredine siječnja po našem kalendaru. Vidi »hebrejski kalendar« u kazalu pojmova. babilonski kralj Nabukodonosor krenuo je s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. Babilonska vojska probila je gradske zidine. Te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada, unatoč neprijateljskom obruču. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. No babilonska vojska krenula je u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi Sidkijini vojnici napustili su ga i razbježali se. Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskog kralja u Riblu, gdje mu je on odredio kaznu. Pred Sidkijom su ubili njegove sinove. Zatim su mu iskopali oči, okovali ga u brončane lance i odveli u Babilon.
Razaranje Jeruzalema
(Jr 52,12–33)
U devetnaestoj godini vladavine babilonskog kralja Nabukodonosora, sedmog dana u petom mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskog kralja. On je spalio BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. 10 Babilonska vojska na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže srušila je zidine oko Jeruzalema. 11 Nebuzaradan je odveo u zatočeništvo u Babilon preostale stanovnike Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. 12 U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.
13 Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. 14 Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili pri službi u Hramu. 15 Zapovjednik kraljevske straže također je odnio zdjelice za tamjan i posude za krv, kao i sve druge predmete od zlata i srebra.
16 Dva brončana stupa, brončani bazen zvan More i pokretna brončana postolja koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje. 17 Svaki stup bio je visok devet metara, devet metara Doslovno: »osamnaest lakata«. a glave stupova jedan i pol metar. jedan i pol metar Doslovno: »tri lakta«. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce.
18 Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i tri čuvara hramskih vrata. 19 Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, pet kraljevih savjetnika koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdeset drugih ljudi koji su se zatekli u gradu. 20 Zapovjednik straže Nebuzaradan zarobio ih je i odveo kralju Babilona u grad Riblu. 21 Babilonski kralj dao ih je sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.
I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u izgnanstvo.
Gedalija, upravitelj Jude
(Jr 40,7–10; 41,1–3)
22 Babilonski kralj Nabukodonosor postavio je Gedaliju, koji je bio Ahikamov sin i Šafanov unuk, za upravitelja narodu koji je preostao u Judi. 23 Zapovjednici vojske i njihovi ljudi čuli su da je babilonski kralj postavio Gedaliju za upravitelja Jude. Stoga su otišli u Mispu sastati se s njim. Bili su tu Išmael — Netanijin sin, Johanan — Kareahov sin, Seraja — Tanhumetov sin iz Netofe i Jaazanija — sin čovjeka iz Maake.
24 Gedalija im je dao svoju riječ. Rekao je: »Ne trebate se bojati babilonskih službenika. Nastanite se u ovoj zemlji i služite kralju Babilona. Tako će vam biti dobro.«
25 No u sedmom mjesecu§ sedmi mjesec Mjesec Tišri (ili Etanim) po hebrejskom kalendaru. Približno od polovice rujna do polovice listopada po našem kalendaru. došao je Išmael, Netanijin sin i Elišamin unuk. Bio je kraljevskog podrijetla. Sa skupinom od deset ljudi napao je i ubio Gedaliju. Pobio je i sve Judejce i Babilonce koji su se zatekli s Gedalijom u Mispi. 26 Tada je sav narod, od prvog do zadnjeg, skupa sa vojnim zapovjednicima, pobjegao u Egipat u strahu pred Babiloncima.
Jojakin oslobođen
(Jr 52,31–34)
27 U trideset sedmoj godini zatočeništva judejskog kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak. Te godine, dvadeset sedmog dana dvanaestog mjeseca,* dvanaesti mjesec Mjesec Adar po hebrejskom kalendaru. Približno od sredine veljače do sredine ožujka po našem kalendaru. on je oslobodio Jojakina iz zatvora. 28 Bio je ljubazan prema njemu i dao mu je počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu. 29 Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevim stolom. 30 Kralj mu je do kraja života davao dnevno uzdržavanje u hrani.

*25:1 deseti mjesec Mjesec Tebet po hebrejskom kalendaru. Otprilike od sredine prosinca do sredine siječnja po našem kalendaru. Vidi »hebrejski kalendar« u kazalu pojmova.

25:17 devet metara Doslovno: »osamnaest lakata«.

25:17 jedan i pol metar Doslovno: »tri lakta«.

§25:25 sedmi mjesec Mjesec Tišri (ili Etanim) po hebrejskom kalendaru. Približno od polovice rujna do polovice listopada po našem kalendaru.

*25:27 dvanaesti mjesec Mjesec Adar po hebrejskom kalendaru. Približno od sredine veljače do sredine ožujka po našem kalendaru.