15
Božji zakon i ljudska pravila
(Mk 7,1–23)
1 Tada su Isusu pristupili neki farizeji i učitelji Zakona iz Jeruzalema i upitali ga: 2 »Zašto tvoji učenici krše učenje koje su nam ostavili naši preci? Ne peru ruke prije jela.«
3 No, Isus ih je upitao: »A zašto vi kršite Božju zapovijed zbog svoje tradicije? 4 Jer Bog je rekao: ’Poštuj oca i majku!’* Citat iz Izl 20,12; Pnz 5,16. i ’Tko god uvrijedi svoga oca ili majku neka se kazni smrću.’† Citat iz Izl 21,17. 5 Ali vi učite da čovjek može reći svome ocu ili majci: ’Ono čime bih ti mogao pomoći dajem Bogu na dar’ 6 i da na taj način postaje slobodan od dužnosti prema ocu i majci. Time ste ukinuli Božju zapovijed zbog svoje tradicije. 7 Vi, licemjeri! Izaija je točno prorekao o vama kad je rekao:
8 ’Ovi ljudi tvrde da me štuju,
ali srca su im daleko od mene.
9 Bezvrijedno je njihovo štovanje,
jer njihova su učenja zapovijedi ljudske.’«‡ Citat iz Iz 29,13.
10 Isus je dozvao narod k sebi 11 te mu rekao: »Poslušajte i razumijte! Ne čini čovjeka nečistim ono što ulazi na usta, nego ono što iz usta izlazi.«
12 Tada su mu pristupili njegovi učenici i rekli: »Znaš li da su se farizeji uvrijedili kad su čuli što si rekao?«
13 Isus im je odgovorio: »Svaka sadnica koju nije posadio moj nebeski Otac bit će iščupana. 14 Pustite ih! Oni su slijepe vođe slijepaca. A ako slijepac vodi slijepca, obojica će pasti u jamu.«
15 Petar mu je na to rekao: »Objasni nam značenje usporedbe o tome što čini čovjeka nečistim.«
16 Isus je odgovorio: »Zar ni vi još ne shvaćate? 17 Zar ne shvaćate da sve što ulazi kroz čovjekova usta ide u trbuh, a zatim se izbacuje iz tijela? 18 Ali ono što izlazi iz usta dolazi iz srca i to onečišćuje čovjeka. 19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstva, preljubi, razvrat, krađe, laži i psovke. 20 To onečišćuje čovjeka. A jesti neopranim rukama ne onečišćuje čovjeka.«
Isus i Kananejka
(Mk 7,24–30)
21 Isus je napustio to mjesto i otišao na područje Tira i Sidona. 22 Približila im se neka žena, Kananejka iz toga kraja, i počela glasno zapomagati: »Smiluj mi se, Gospodine, Sine Davidov! Moja je kći opsjednuta zlim duhom i strašno pati.«
23 Isus joj nije rekao ni riječi, pa su mu prišli učenici i počeli ga moliti: »Otjeraj je, jer nas slijedi i viče za nama!«
24 Isus im je odgovorio: »Ja sam poslan samo k izgubljenim ovcama izraelskog naroda.«
25 Tada je žena prišla Isusu, poklonila mu se i rekla: »Gospodine, pomozi mi!«
26 Isus joj je odgovorio: »Nije u redu djeci oduzeti kruh i baciti ga psima.«
27 Ona je rekla: »Da, Gospodine, ali i psi jedu mrvice koje padnu sa stola njihovih gospodara.«
28 Isus joj je tada odgovorio: »O, ženo, velika je tvoja vjera! Neka ti bude kako želiš!« I istoga je trena njezina kći ozdravila.
Isus ozdravlja mnoge
29 Isus je tada krenuo odande i otišao na obalu Galilejskoga jezera, a zatim se popeo na brdo i sjeo.
30 Prišlo mu je silno mnoštvo, dovodeći hrome, slijepe, kljaste, gluhonijeme i mnoge druge bolesnike. Položili su ih na zemlju do Isusovih nogu i on ih je ozdravio. 31 Narod se divio kad je vidio da gluhonijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju, a slijepi gledaju, pa je slavio Boga Izraelova.
Isus hrani više od četiri tisuće ljudi
(Mk 8,1–10)
32 Isus je pozvao svoje učenike i rekao im: »Žao mi je naroda. Već su tri dana sa mnom, a nemaju što jesti. Ne želim ih odavde poslati gladne, da ne bi klonuli na putu.«
33 Tada su mu učenici rekli: »Gdje bismo u ovako pustom mjestu nabavili dovoljno kruha da nahranimo toliki narod?«
34 A on ih je upitao: »Koliko imate kruhova?«
»Sedam kruhova i nekoliko ribica«, odgovorili su mu.
35 Isus je naredio ljudima da sjednu na zemlju. 36 Zatim je uzeo sedam kruhova i ribice, zahvalio Bogu i razlomio ih te ih dao učenicima, a učenici narodu. 37 Svi su jeli dok se nisu nasitili. Učenici su zatim uzeli ostatke hrane i njima napunili sedam košara. 38 Bilo je ondje četiri tisuće ljudi koji su jeli, ne ubrajajući žene i djecu. 39 Nakon što je Isus poslao narod kući, ušao je u lađu i otišao na područje Magadana.