Knjiga o Esteri
Knjiga o Esteri priča je o teškim problemima s kojima se suočio drevni židovski narod. U Esterino vrijeme, većina Židova nije živjela u Izraelu ili Judi. Bili su poraženi od Babilonskog carstva. Zato su mnogi Židovi otišli ili su bili prisiljeni napustiti domovinu koju im je Bog obećao. Bili su raštrkani po svijetu i živjeli su pod stranim vladarima. Gotovo da nisu uspjeli preživjeti kao narod. U ovoj priči vidimo neke od teškoća s kojima su se suočavali živeći daleko od domovine kao nepoželjni stranci.
Ta situacija bila je posebno teška za židovske djevojke i žene. Mnoge su izgubile svoje muževe i očeve. Same su se suočile s opasnim svijetom. Mnoge su bile prisiljene udati se za nežidove. Jedna od tih žena bila je Estera.
Estera je bila jako lijepa. Nemamo njezinu fotografiju ni umjetničku sliku, ali ova knjiga puno govori o njezinoj ljepoti. Osvojila je srce perzijskog kralja, koji je imao na izbor najljepše djevojke u čitavom ogromnom kraljevstvu. Knjiga govori kako Bog koristi Esterinu ljepotu u svoje svrhe.
Estera je živjela sa svojim rođakom Mordekajem u Suzi, važnom perzijskom gradu. Kroz čudesan niz događaja postala je perzijska kraljica. To je pružilo mogućnost jednoj Židovki koja je živjela u stranoj zemlji da utječe na jednog od najmoćnijih kraljeva na svijetu.
Mordekaj je bio vjeran Božjim zakonima, čak i dok je živio daleko od izraelske zemlje. Štoviše, bio je toliko vjeran Mojsijevom zakonu da su ga zvali »Židov Mordekaj.« U Perziji, to je značilo da je on sljedbenik Gospodara Boga. No zbog toga je bio omražen nekim ljudima.
Vjerni Mordekaj upao je u nevolje sa sebičnim perzijskim službenikom po imenu Haman. Mordekaj mu se nije htio pokloniti, pa je Haman bio ljut. Htio je ubiti Mordekaja. No Mordekaj nije bio jedini Židov u opasnosti od Hamana. Haman je iskoristio svoju vlast da ugrozi živote svih Židova u Perzijskom carstvu! Rekao je kralju da Židovi odbijaju izvršavati perzijske zakone. A zatim je mitom nagovorio kralja da izda zapovijed za ubojstvo svih Židova. Estera je tada kao kraljica trebala upotrijebiti svoj položaj da spasi svoj narod od masovnog ubojstva.
Hoće li Estera biti dovoljno hrabra da se zauzme za svoj narod? Hoće li je Bog upotrijebiti da spasi svoj narod ili će dopustiti da poginu raštrkani po svijetu?
Kraj ove priče govori o početku židovskog blagdana Purima (9,24–32).
Knjiga o Esteri govori o tome kako jedna Židovka...
postaje novom kraljicom Perzije (1,1–2,23)
skriva svoj židovski identitet, dok Haman prijeti čitavom židovskom narodu (3,1–4,17)
smišlja plan za spasenje svog naroda (5,1–8,17)
djeluje da bi spasila svoj narod (9,1–10,3)
1
Kraljica neposlušna kralju
1 Događaji koji slijede zbili su se u vrijeme kralja Kserksa* Kserkso Na hebrejskom se naziva Ahašver. Kralj Kserkso I, vladao je Perzijskim carstvom od 485. do 464. godine pr. Kr. koji je vladao nad sto dvadeset sedam pokrajina, od Indije do Kuša.† Kuš Zemlja koja je zauzimala područje današnjeg Sudana i dijela Etiopije. 2 Kralj je vladao na svom prijestolju u palači u gradu Suzi.
3 U trećoj godini svoje vladavine Kserkso je priredio gozbu za sve velikodostojnike i kraljevske službenike. Na gozbi su se našli bogati i moćni ljudi iz Perzije i Medije. Bili su tu i drugi službenici i plemići. 4 Gozba je potrajala 180 dana, a cijelo to vrijeme kralj je uzvanicima pokazivao bogatstvo i raskoš svog kraljevstva.
5 Potom je kralj priredio još jednu gozbu. Ovaj put uzvanici su bili svi stanovnici prijestolnice Suze, od najmanjeg sluge do najvišeg plemića. Gozba se zbivala u vrtovima kraljevske palače i potrajala je sedam dana. 6 Uzvanike su zasjenjivali zastori od bijelog i plavog lana, koji su srebrnim prstenovima, bijelim lanenim i ljubičastim vunenim vrpcama bili vezani za mramorne stupove. Ležajevi s okvirima od zlata i srebra bili su razmješteni na mramornom podu ukrašenom mozaikom, izrađenom od dragocjenog raznobojnog kamenja i sedefa. 7 Vino se posluživalo u zlatnim peharima, a svaki je pehar bio posebno oblikovan i ukrašen. Kralj je bio veoma darežljiv s vinom. 8 Prema njegovoj odredbi, uzvanici su mogli piti kad i koliko žele. Dvorskim je slugama zapovjedio da ugađaju gostima.
9 Kraljica Vašti u isto je vrijeme u kraljevskoj palači priredila gozbu za žene. 10 Sedmog dana gozbe, kad je kralj već bio pripit, zapovjedio je sedmorici slugu, eunuha,‡ eunuh Sluga koji je kao uškopljenik smatran posebno podobnim za službu na kraljevom dvoru. koji su se zvali Mehuman, Bizeta, Harbona, Bigta, Abagta, Zetar i Karkas, 11 da dovedu kraljicu Vašti s kraljevskom krunom na glavi. Želio je svim uzvanicima pokazati njezinu iznimnu ljepotu. 12 No kad su sluge prenijele kraljevu zapovijed, ona je odbila poslušati. To je silno razbjesnilo kralja.
13 Budući da se kralj redovno savjetovao s poznavateljima zakona, prava i običaja, on je i ovaj put upitao za mišljenje mudre ljude koji su mu bili bliski i koji su znali što po zakonu treba činiti u ovakvim situacijama. 14 Najviše je cijenio mišljenje Karšena, Šetara, Admata, Taršiša, Meresa, Marsena i Memukana, sedmorice najviših službenika iz Perzije i Medije, kojima je bilo dopušteno otvoreno reći kralju što misle. 15 Kralj ih je upitao: »Kako bi po zakonu trebalo postupiti s kraljicom Vašti, pošto je odbila poslušati kraljevu zapovijed koju su joj prenijele sluge?«
16 Tada je Memukan odgovorio kralju pred svim velikodostojnicima: »Kraljica Vašti nije time skrivila samo kralju, već i svim kraljevskim službenicima, kao i cijelom narodu iz svih dijelova Kserksovog kraljevstva. 17 Govorim to, jer će sve žene vrlo brzo doznati za kraljičino ponašanje, pa će prestati iskazivati poštovanje svojim muževima. Govorit će: ‘Kralj je zapovjedio kraljici Vašti da dođe pred njega, a ona je odbila poslušati.’ 18 Već danas će žene perzijskih i medijskih poglavara čuti za kraljičin neposluh. Odbit će poslušnost svojim muževima, a tada ljutnji i prkosu neće biti kraja. 19 Zato, ako je kralju po volji, savjetujem da se izda kraljevski proglas koji će postati neopoziv zakon u Perziji i Mediji. Neka se proglasom objavi da Vašti više ne smije pred kralja. Također, kralj treba pronaći dostojniju kraljicu. 20 Tada će sve žene poštovati svoje muževe, bili oni siromašni ili bogati i utjecajni.«
21 Taj se savjet svidio kralju i njegovim velikodostojnicima. 22 Poslan je proglas u sve dijelove kraljevstva, u svaku pokrajinu, svakom narodu na njegovom pismu i jeziku. Proglašeno je da svaki čovjek treba biti gospodar u svojoj kući.§ Proglas je osiguravao muškarcima u obitelji kako vodeću ulogu, tako i pravo odabira jezika kojeg će obitelj koristiti u dvojezičnim situacijama.
*1:1 Kserkso Na hebrejskom se naziva Ahašver. Kralj Kserkso I, vladao je Perzijskim carstvom od 485. do 464. godine pr. Kr.
†1:1 Kuš Zemlja koja je zauzimala područje današnjeg Sudana i dijela Etiopije.
‡1:10 eunuh Sluga koji je kao uškopljenik smatran posebno podobnim za službu na kraljevom dvoru.
§1:22 Proglas je osiguravao muškarcima u obitelji kako vodeću ulogu, tako i pravo odabira jezika kojeg će obitelj koristiti u dvojezičnim situacijama.